Reagiranja – Frosjedujmo Hrvatski® (2)


Napisati samo komentar na prethodni post od Jeretika bilo bi premalo i prešturo. Dakle krenuo bih s činjenicom da ja podržavam ovaj prosvjed i smatram ga izuzetnim. Pošto se to u potpunosti kosi sa stavovima u prethodnom postu referencirati ću se i na njega.

Prvo i osnovno što mi je u cijelom ovom prosvjedu izuzetno je činjenica da hrvatski studenti imaju snage prosvjedovati. Izražavanje nezadovoljstva na ovakav način u državi u kojoj je izražavanje nezadovoljstva ostalo rezervirano za dnevne boravke, kafiće i pokoje blogove veliko je osvježenje i kao takvo ga treba podržati u startu. Pokoji štrajk, pokoji mali prosvjed i rijetki novinski članak koji imaju težnju nešto mijenjati svakako su prikaz jedne apsolutno politički učmale države u kojoj su ljudi dovedeni do apsolutnog stadija rezignacije prema situaciji i samo se nadaju da im neće biti gore, a o tome da im bude bolje niti ne razmišljaju.

Druga stvar su ciljevi prosvjeda – besplatno školovanje. Jeretik je istaknuo kako postoji besplatno školovanje: “Odluka kaže da će svim studentima koji završe preddiplomski studij (oliti 3 godine) i upišu diplomski (oliti zadnje dvije) studiranje biti besplatno…”. To je jako lijepo. Ali treba završiti 3 godine. Jeretik se uvelike hvata primjera jednog fakulteta u državi, ali to je samo jedan fakultet sa podosta specifičnom strukturom, tj. malo studenata. Ja se ne bi htio ograničiti na određen fakultet ili određen broj studenata koji će imati besplatno školovanje. Smatram da bi svi trebali imati jednako pravo na školovanje. Osobito je to važno u državi kao što je naša, koju jedino može spasiti nekakvo znanje s obzirom da industrije nema. Ovdje sad prozizlazi velik broj problema kao što su: “Da li čovjek smije nekoliko puta pasti godinu i dalje besplatno studirati?”, “Kako će se određivati broj studenata?”, “Koliko fakulteta se smije studirati?” i druga. No, ta su pitanja samo problemi koje bi nadležne institucije trebala ukomponirati u neki novi model koji će efikasno rješavati probleme takvih slučajeva. Teško je vjerovati da se hrvatski fakulteti mogu financirati bez potpore građana, ali hrvatski građani kroz sve poreze već dovoljno plaćaju državi i mislim da s pravom očekuju da im država i pruži neke mogućnosti.

Često se pri visini školarina pokušava uspoređivati s drugim državama. Situacija je vani znatno povoljnija nego se u Hrvatskoj pokušava prezentirati. Naime, uvijek prvi primjer – SAD, njihova skupa sveučilišta, brojke od 200.000 $ i sl., to su primjeri najprestižnijih sveučilišta nakon kojih ljudi rade u najboljim tvrtkama i vrlo brzo otplaćuju tu cijenu školarine. Ali i tamo postoje jeftini državni fakulteti. Europa? Cijene školarina su većinom manje nego u Hrvatskoj a standardi su većinom višestruko veći. Hrvatski građani u svakom segmentu moraju plaćati za apsolutnu prezaduženost države i apsolutno nestručno vodstvo. Nije umjesno reći da je u drugim državama stanje idealno, ali je bolje od našeg. I svako malo približavanje i poboljšavanje je dobra stvar.

I treća stvar je način organizacije prosvjeda. Nema vodstva? Nema predstavnika? Nema službenih dokumenata? To su najčešća pitanja vezana uz ovaj prosvjed i ja smatram da je i takav način u redu. Da li je najbolji i da li će uroditi plodom? Za ovo prvo odgvor je vjerojatno nije, a za ovo drugo je sličan – vjerojatno neće. Ali to što prosvjed neće uroditi plodom sigurno neće biti zbog načina organizacije prosvjeda. Prosvjed je miran, nenasilan i ustrajan, te šalje poruku vlasti i pučanstvu i samim time smatram da je dovoljno dobar. Nitko se ne splaljuje, nitko nije podigao stotine tisuća ljudi na noge, nema karizmatičnog lika koji drži govore pred razdraganom gomilom. Nema fotografija i snimki bitke sa policijom, ne razbijaju se izlozi ni automobili. Ali ljudi prosvjeduju. Ljudi dižu svoj glas i bore se za svoja prava. Da li bi bilo bolje da se to sve organiziralo pred upise na fakultete. Možda i bi. Ali s druge strane, zašto čekati do tada kada već svi školarine uplate? Zašto ne mijenjati sada dok se stvari mogu promijeniti za akademsku godinu 2009./2010.?

Malo sam ga preuozbiljio u odnosu na Jeretikov stil pisanja ali kad već razglabamo pa da bude konkretno.

ZloDim

Categories: Uncategorized

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *